Naslovna » naslovnica » Knin,Svečano obilježavanje 17. obljetnice VRO Oluja

Knin,Svečano obilježavanje 17. obljetnice VRO Oluja

Knin,Svečano obilježavanje 17. obljetnice VRO Oluja

Svečano i dostojanstveno, odavanjem počasti i zahvalnosti hrvatskim braniteljima u Kninu je danas 5. kolovoza obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 17. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja.

Uz hrvatske branitelje, invalide i stradalnike Domovinskog rata, u Kninu su bili i predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik OSRH-a Ivo Josipović, predsjednik Vlade Zoran Milanović, potpredsjednik hrvatskog sabora Josip Leko, ministri u vladi i drugi visoki civilni i vojni dužnosnici.
Nakon odavanja počasti poginulim braniteljima polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred Spomenika Hrvatske pobjede Oluja 95, svečanost je nastavljena na kninskoj tvrđavi.
Točno u 9 sati i 43 minute oglasila su se crkvena zvona koja su tako simbolično označila trenutak kad je prije 17 godina hrvatska vojska ušla u Knin. Danas 17 godina poslije hrvatski stijeg koji su držali Sanela Babić kćerka poginulog hrvatskog branitelja, Ivan Svalina otac poginulog hrvatskog branitelja i hrvatski vojni invalidi Damir Kasap, Ante Reljanović, Robert Žgela i Marijan Smernić, zajednički su podigli hrvatski branitelji Ivan Mikulić i Dražen Šantić. Kninsku je tvrđavu nadletio MIG 21, a iz 6 topova je ispaljeno deset počasnih plotuna.
Središnja svečanost održana je na Trgu Ante Starčevića kod Spomenika Hrvatske pobjede Oluja 95 gdje su se svečano postrojili ešalon hrvatskih branitelja, ešaloni OSRH-a, MUP-a i dva ešalona ratnih zastava postrojbi koje su sudjelovale u VRO Oluja. Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik OSRH-a obišao je svečane postroje a prijavak mu je podnio zapovjednik HKoV-a general-bojnik Dragutin Repinc.
„Ovaj dan pripada vama hrvatskim braniteljima koji ste svojim sposobnostima iznijeli najveći teret u nametnutom nam ratu“, kazao je potpredsjednik hrvatskog sabora Josip Leko i dodao kako je samostalna, slobodna i neovisna Hrvatska njihovo djelo. Istaknuo je kako je pobjedu u Domovinskom ratu donijelo zajedništvo, te pozvao i na zajedništvo u miru za prosperitetnu Hrvatsku.
Predsjednik Vlade Milanović je napomenuo kako smo identitet i državu stvarali dugo i platili jako visoku cijenu te da  svima koji su i malo dali na tom putu trebamo  biti vječno  zahvalni. „ Naš cilj danas je jaka, stabilna hrvatska država koja će biti gospodar svoje sudbine i u kojoj oko zajedničkih ciljeva i temeljnih vrijednosti trebamo biti jedinstveni,“ kazao je Milanović.
Istaknuvši kako je rat počeo radi granica Milanović je poručio:“Hrvatske granice ćemo uvijek braniti  znajući gdje su i kamo pripadaju kao što je to radila svaka hrvatska vlast od 1990. godine naovamo i u tome smo jedinstveni“
Čestitajući Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Predsjednik Josipović je kazao kako su hrvatski branitelji u pravednom i obrambenom ratu odnijeli pobjedu, pobjedu za Hrvatsku na čemu im je beskrajno zahvalan. Istaknuo je kako je Hrvatska pobijedila u ratu, ali i da Hrvatska još mora pobijediti u miru što znači svladati gospodarske teškoće, osigurati ljudska prava, vjerske i nacionalne slobode, prosperitet. „Pobijediti u miru znači i pružiti ruku našim sugrađanima srpske nacionalnosti i njihove žrtve priznati i pokloniti im se.“ Siguran je da Hrvatska i u miru može biti pobjednička, da može pobijediti recesiju, gospodarsku krizu i sve tendencije koje hrvatsku žele svrstati izvan Europe i europskih vrijednosti.

„Operacija Oluja značila je oslobađanje Republike Hrvatske i prestanak agonije za sve nas koji smo u to vrijeme bili u odori“, izjavio je ministar obrane Ante Kotromanović, a ovogodišnju proslavu ocijenio je sjajnom, prikladnom i primjerenom.
Visoki uzvanici obišli su i štandove na kojima su svoje proizvode predstavile braniteljske zadruge.

U sklopu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 17. obljetnice VRO Oluja u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta služena je misa za Domovinu koju je predslavio vojni ordinarij mons Juraj Jezerinac.

www.ubvvpdr.hr/2011/07/29/vojna-policija-u-operaciji-oluja

Vojna policija u operaciji Oluja

Hrvatsko državno vodstvo u cilju izbjegavanja daljnje eskalacije sukoba, krajem srpnja i početkom kolovoza 1995. godine, vodi u Beogradu i Ženevi pregovore s pobunjenicima iz Knina koji 3. kolovoza prekidaju razgovore i odbijaju nastavak procesa mirne reintegracije okupiranog područja.

Odlukom Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH-a, 4. kolovoza 1995. godine u 5.00 sati pokrenuta je vojnoredarstvena operacija „Oluja“, čija je zadaća bila oslobađanje okupiranog područja Banovine, Korduna, Like i Dalmacije s Kninom. Operacija je završila 7. kolovoza 1995. godine u 18.00 sati, nakon svega 84 sata, s potpunim porazom pobunjenika.

Hrvatski se barjak zaviorio na kninskoj tvrđavi 5. a već 6. kolovoza 1995. godine Vrhovni zapovjednik dr. Franjo Tuđman posjetio je Knin, nekadašnji prijestolni grad hrvatskog kralja Zvonimira, kojeg je jugokomunistička armija i srpski ekstremisti pretvorili u glavni grad, tzv. „republike srpske“. Na taj način zorno se očitavala činjenica da je zasvagda riješen glavni unutrašnji problem hrvatske države.

Dotad najvećim pothvatom oružanih snaga, operacija „Oluja“, oslobođeno je 7940 km2 okupiranog područja, 14% kopnenog ili 8.8% cijelog hrvatskog teritorija

U operaciji su sudjelovale postrojbe 1., 2., 4., 7., i 9., gardijske brigade, 81. gardijska bojna, 1. hrvatski gardijski zdrug, sve postrojbe Vojne policije, 28 pričuvnih brigada i 18 domobrnaskih pukovnija iz svih zbornih područja i sastavi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Ukupno je sudjelovalo u operaciji 138500 pripadnika HV-a, MUP-a i HVO-a. Nijima su na bojišnici dugoj 630 kilometara, bile suprotstavljene jake terorističke snage koje su imale 300 tenkova, 425 topova, 170 oklopnih transportera i 230 protuzračnih oruđa.

O žestini borbi i otporu jugokomunističke armije i četnika govori podatak da su naše žrtve bile 228 poginulih, 15 nestalih i 1205 ranjenih boraca.

Iz oslobođenog područja, unatoč pozivima predsjednika dr. Franje Tuđmana i hrvatske Vlade, srpsko stanovništvo je otišlo , iako im se jamičila sva građanska i manjinska prava.

Od stranih vojnih analitičara, prije operacije, procjenjeno je da je ukupna jačina i prednost Hrvatske vojske, u odnosu na srpske snage nedostatna za takvu ofenzivnu operaciju, jer se protivnik nalazio u dobro utvrđenim položajima za obranu.

Oslobađanjem središnjih dijelova Hrvatske s Kninom, imalo je za Hrvatsku političko, strateško i gospodarsko značenje od neprocjenjive i dalekosežne sudbonosne važnosti.

Sudjelovanje postrojbi Vojne policije u operaciji „Oluja“ može se podjeliti u tri faze:

1. faza

Sudjelovanje postrojbi Vojne policije u pripremi postrojbi HV-a:

osiguranje mobilizacijskih zborišta postrojbi HV-a

  • osiguranje rasporeda postrojbi HV-a u očekujućem području
  • prometno osiguranje u tijeku dovođenja postrojbi HV-a i tvarnih sredstava za operciju

2. faza

Sudjelovanje postrojbi Vojne policije u početku napadnih djelovanja i oslobađanje okupiranih područja:

uspostava kontrolno – nadzornih točaka na ulazu i izlazu iz zone napadnih operacija

  • preuzimanje nadzora na novooslobođenom području RH-a, zaštita vitalnih objekata i prometnica i uspostava ophodne pozorničke službe
  • „čišćenjem“, pretresom kuća, naselja, gradova i prostora uz uporabu Antiterorističkih postrojbi Vojne policije, zaštitno-tragačkih pasa Vojne policije otkrivani su, uništavani ili zarobljavani pripadnici paravojske i paramilicije, prikupljani civili i preuzimana njihova zaštita u suradnji s civilnom policijom
  • ustrojavanjem postrojbi Vojne policije na novooslobođenom području RH-a u Kninu, Benkovcu, Drnišu, Gračacu, Donjem Lapcu, Plitvičkim jezerima, Udbini, Korenici, Plaškom, Slunju, Vojniću, Petrinji, Glini, Dvoru na Uni, Hrvatskoj Kostajnici, Hrvatskoj Dubici i u Željavi
  • prihvat, preprat, obrada i kriminalistička obrada uhićenih pripadnika paravojske i paramilicije u suradnji s pripadnicima MUP-a RH-a

3. faza

Po završenoj operaciji:

  • osiguranje povratka postrojbi HV-a s terena, prometno osiguranje i osiguranje javnih skupova poradi proslava povratka u svim našim gradovima
  • osiguranje štićenih osoba, domaćih i stranih delegacija za vrijeme posjeta novooslobođenom području (više od 80 osiguranja), a najznačajnije je osiguranje vrhovnika OS RH-a dr. Franje Tuđmana za vrijeme posjete Kninu 6. kolovoza 1995. dan nakon oslobađanja Knina
  • osiguranje predaje tzv. 21. korpusa i civila kod Topuskog i njihovo osiguranje tijekom napuštanja RH-a

Vojna policija OS RH-a je osim vojnopolicijskih zadaća izvršavala i borbene zadaće i dala znatan doprinos u oslobađanju okupiranih područja.

U operaciji „Oluja“ u borbenim djelovanjima sudjelovale su slijedeće postrojbe Vojne policije:

satnija 72. bVP-a, u čijem je sastavu antiteroristički vod 72. bVP-a i pripadnici Opće vojne policije, po zapovijedi zapovjednika ZP-a Split podređeni su 1. HGZ-u u početku operacije oslobađanja Knina.

Oslobađanjem Knina navedena satnija sa snagama 1. HGZ-a, helikopterima se prebacuje u Rovanjsku i napada na pravcu Kruševo – Obrovac, a zatim na pravcu Otrić – Srb zajedno s 4. gbr.

Dio snaga 72. i 73. bVP-a sudjeluje s domobranskim pukovnijama u napadnim djelovanjima u oslobađanju Vrlike, Kijeva, Žitnića, Drniša, Kruševa i Obrovca.

Snage 72. i 73. bVP-a uspješno su izvršile zadaće u napadnim djelovanjima i pri tome imale 2 ranjena pripadnika.

Antiteroristički vod 71. bVP-a, pridodan 128. brigadi, napada pravcem Ramljani – Trnavac – Homoljac – Korenica i zajedno s pripadnicima 128. brigade HV-a oslobađa navedeni pravac i Korenicu.

Antiteroristička desetina 70. s VP-a Karlovac ojačana desetinom Opće VP po zapovijedanjem zapovjednika satnije, sudjeluje u napadnim dijelovanjima na pravcu Vojnovac – Latin- Plaški – Plavča Draga i na pravcu Tržić – Primšlje – slunjski poligon – Slunj i daje doprinos u oslobađanju Plaškog i Slunja.

Antiteroristički vod 67. bVP-a sudjeluje u borbenim djelovanjima na pravcu Komarevo – Sunja, a zatim se stavlja pod zapovijedanje generala Petra Stipetića i angažira na osiguranju tijekom pregovora o predaji tzv. 21. korpusa.

Ovakav način uporabe dijelova postrojbi Vojne policije, a posebno Antiterorističkih postrojbi Vojne policije, a posebno Antiterorističkih postrojbi Vojne policije, bio je djelotvoran i opravdan, a postrojbe Vojne policije pokazale su visoku razinu borbene pripravnosti i uvježbanosti.

U borbenim operacijama ranjena su 4 vojna policajca.

Prometna vojna policija OS RH-a zajedno s ostalim specijalnostima u postrojbama VP-a, u svim operacijama Hrvatske vojske ostvarila je svoju zadaću kako u pripremi postrojbi HV-a za operacije, tako i u tijeku i po svršetku operacija.

Težišne zadaće PVP-a bile su na prometnom osiguranju pokreta i premještanja postrojbi HV-a, na reguliranju i kontroli vojnocestovnog prometa.

Posebno veliko angažiranje prometne VP bilo je u pripremama za operaciju „Oluja“, za vrijeme izođenja operacije i neposredno po svršetku operacije što govore pokazatelji, da je u kratkom razdoblju izvršeno osiguranje 203 ophodnje HV-a i prijeđeno više od 100 000 km.

Uspješnom provedbom ovih zadaća Prometna vojna policija osigurala je sigurnu opskrbu postrojbi HV-a, pregrupiranje, dovoženje novih snaga i sigurnost u prometu za sve pripadnike HV-a koji su organizirano u povorkama dolazili ili odlazili u zonu izvođenja operacije „Oluja“.

Kriminalistička vojna policija je u operacijiama HV-a imala značajno mjesto i ulogu u zaprimanju i otkrivanju počinitelja kaznenih djela, posebno u prihvatu i obradi zarobljenih pripadnika paravojnih i paramilicijskih postrojbi.

U realiziranju zadaća ostvarena je tijesna suradnja s Kriminalstičkom policijom MUP-a RH-a, što je omogućilo da se u kratkom vremenu izvrši prihvat i obrada pripadnika paravojske i paramilicije.

Comments

comments

Pogledajte

30 godina u zajedništvu

Comments comments

Komentiraj