ubvvpdr udruga
Vojna policija u operaciji Oluja
Hrvatsko državno vodstvo u cilju izbjegavanja daljnje eskalacije sukoba, krajem srpnja i početkom kolovoza 1995. godine, vodi u Beogradu i Ženevi pregovore s pobunjenicima iz Knina koji 3. kolovoza prekidaju razgovore i odbijaju nastavak procesa mirne reintegracije okupiranog područja.
Odlukom Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH-a, 4. kolovoza 1995. godine u 5.00 sati pokrenuta je vojnoredarstvena operacija „Oluja“, čija je zadaća bila oslobađanje okupiranog područja Banovine, Korduna, Like i Dalmacije s Kninom. Operacija je završila 7. kolovoza 1995. godine u 18.00 sati, nakon svega 84 sata, s potpunim porazom pobunjenika.
Hrvatski se barjak zaviorio na kninskoj tvrđavi 5. a već 6. kolovoza 1995. godine Vrhovni zapovjednik dr. Franjo Tuđman posjetio je Knin, nekadašnji prijestolni grad hrvatskog kralja Zvonimira, kojeg je jugokomunistička armija i srpski ekstremisti pretvorili u glavni grad, tzv. „republike srpske“. Na taj način zorno se očitavala činjenica da je zasvagda riješen glavni unutrašnji problem hrvatske države.
Dotad najvećim pothvatom oružanih snaga, operacija „Oluja“, oslobođeno je 7940 km2 okupiranog područja, 14% kopnenog ili 8.8% cijelog hrvatskog teritorija
U operaciji su sudjelovale postrojbe 1., 2., 4., 7., i 9., gardijske brigade, 81. gardijska bojna, 1. hrvatski gardijski zdrug, sve postrojbe Vojne policije, 28 pričuvnih brigada i 18 domobrnaskih pukovnija iz svih zbornih područja i sastavi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Ukupno je sudjelovalo u operaciji 138500 pripadnika HV-a, MUP-a i HVO-a. Nijima su na bojišnici dugoj 630 kilometara, bile suprotstavljene jake terorističke snage koje su imale 300 tenkova, 425 topova, 170 oklopnih transportera i 230 protuzračnih oruđa.
O žestini borbi i otporu jugokomunističke armije i četnika govori podatak da su naše žrtve bile 228 poginulih, 15 nestalih i 1205 ranjenih boraca.
Iz oslobođenog područja, unatoč pozivima predsjednika dr. Franje Tuđmana i hrvatske Vlade, srpsko stanovništvo je otišlo , iako im se jamičila sva građanska i manjinska prava.
Od stranih vojnih analitičara, prije operacije, procjenjeno je da je ukupna jačina i prednost Hrvatske vojske, u odnosu na srpske snage nedostatna za takvu ofenzivnu operaciju, jer se protivnik nalazio u dobro utvrđenim položajima za obranu.
Oslobađanjem središnjih dijelova Hrvatske s Kninom, imalo je za Hrvatsku političko, strateško i gospodarsko značenje od neprocjenjive i dalekosežne sudbonosne važnosti.
Sudjelovanje postrojbi Vojne policije u operaciji „Oluja“ može se podjeliti u tri faze:
1. faza
Sudjelovanje postrojbi Vojne policije u pripremi postrojbi HV-a:
osiguranje mobilizacijskih zborišta postrojbi HV-a
- osiguranje rasporeda postrojbi HV-a u očekujućem području
- prometno osiguranje u tijeku dovođenja postrojbi HV-a i tvarnih sredstava za operciju
2. faza
Sudjelovanje postrojbi Vojne policije u početku napadnih djelovanja i oslobađanje okupiranih područja:
uspostava kontrolno – nadzornih točaka na ulazu i izlazu iz zone napadnih operacija
- preuzimanje nadzora na novooslobođenom području RH-a, zaštita vitalnih objekata i prometnica i uspostava ophodne pozorničke službe
- „čišćenjem“, pretresom kuća, naselja, gradova i prostora uz uporabu Antiterorističkih postrojbi Vojne policije, zaštitno-tragačkih pasa Vojne policije otkrivani su, uništavani ili zarobljavani pripadnici paravojske i paramilicije, prikupljani civili i preuzimana njihova zaštita u suradnji s civilnom policijom
- ustrojavanjem postrojbi Vojne policije na novooslobođenom području RH-a u Kninu, Benkovcu, Drnišu, Gračacu, Donjem Lapcu, Plitvičkim jezerima, Udbini, Korenici, Plaškom, Slunju, Vojniću, Petrinji, Glini, Dvoru na Uni, Hrvatskoj Kostajnici, Hrvatskoj Dubici i u Željavi
- prihvat, preprat, obrada i kriminalistička obrada uhićenih pripadnika paravojske i paramilicije u suradnji s pripadnicima MUP-a RH-a
3. faza
Po završenoj operaciji:
- osiguranje povratka postrojbi HV-a s terena, prometno osiguranje i osiguranje javnih skupova poradi proslava povratka u svim našim gradovima
- osiguranje štićenih osoba, domaćih i stranih delegacija za vrijeme posjeta novooslobođenom području (više od 80 osiguranja), a najznačajnije je osiguranje vrhovnika OS RH-a dr. Franje Tuđmana za vrijeme posjete Kninu 6. kolovoza 1995. dan nakon oslobađanja Knina
- osiguranje predaje tzv. 21. korpusa i civila kod Topuskog i njihovo osiguranje tijekom napuštanja RH-a
Vojna policija OS RH-a je osim vojnopolicijskih zadaća izvršavala i borbene zadaće i dala znatan doprinos u oslobađanju okupiranih područja.
U operaciji „Oluja“ u borbenim djelovanjima sudjelovale su slijedeće postrojbe Vojne policije:
satnija 72. bVP-a, u čijem je sastavu antiteroristički vod 72. bVP-a i pripadnici Opće vojne policije, po zapovijedi zapovjednika ZP-a Split podređeni su 1. HGZ-u u početku operacije oslobađanja Knina.
Oslobađanjem Knina navedena satnija sa snagama 1. HGZ-a, helikopterima se prebacuje u Rovanjsku i napada na pravcu Kruševo – Obrovac, a zatim na pravcu Otrić – Srb zajedno s 4. gbr.
Dio snaga 72. i 73. bVP-a sudjeluje s domobranskim pukovnijama u napadnim djelovanjima u oslobađanju Vrlike, Kijeva, Žitnića, Drniša, Kruševa i Obrovca.
Snage 72. i 73. bVP-a uspješno su izvršile zadaće u napadnim djelovanjima i pri tome imale 2 ranjena pripadnika.
Antiteroristički vod 71. bVP-a, pridodan 128. brigadi, napada pravcem Ramljani – Trnavac – Homoljac – Korenica i zajedno s pripadnicima 128. brigade HV-a oslobađa navedeni pravac i Korenicu.
Antiteroristička desetina 70. s VP-a Karlovac ojačana desetinom Opće VP po zapovijedanjem zapovjednika satnije, sudjeluje u napadnim dijelovanjima na pravcu Vojnovac – Latin- Plaški – Plavča Draga i na pravcu Tržić – Primšlje – slunjski poligon – Slunj i daje doprinos u oslobađanju Plaškog i Slunja.
Antiteroristički vod 67. bVP-a sudjeluje u borbenim djelovanjima na pravcu Komarevo – Sunja, a zatim se stavlja pod zapovijedanje generala Petra Stipetića i angažira na osiguranju tijekom pregovora o predaji tzv. 21. korpusa.
Ovakav način uporabe dijelova postrojbi Vojne policije, a posebno Antiterorističkih postrojbi Vojne policije, a posebno Antiterorističkih postrojbi Vojne policije, bio je djelotvoran i opravdan, a postrojbe Vojne policije pokazale su visoku razinu borbene pripravnosti i uvježbanosti.
U borbenim operacijama ranjena su 4 vojna policajca.
Prometna vojna policija OS RH-a zajedno s ostalim specijalnostima u postrojbama VP-a, u svim operacijama Hrvatske vojske ostvarila je svoju zadaću kako u pripremi postrojbi HV-a za operacije, tako i u tijeku i po svršetku operacija.
Težišne zadaće PVP-a bile su na prometnom osiguranju pokreta i premještanja postrojbi HV-a, na reguliranju i kontroli vojnocestovnog prometa.
Posebno veliko angažiranje prometne VP bilo je u pripremama za operaciju „Oluja“, za vrijeme izođenja operacije i neposredno po svršetku operacije što govore pokazatelji, da je u kratkom razdoblju izvršeno osiguranje 203 ophodnje HV-a i prijeđeno više od 100 000 km.
Uspješnom provedbom ovih zadaća Prometna vojna policija osigurala je sigurnu opskrbu postrojbi HV-a, pregrupiranje, dovoženje novih snaga i sigurnost u prometu za sve pripadnike HV-a koji su organizirano u povorkama dolazili ili odlazili u zonu izvođenja operacije „Oluja“.
Kriminalistička vojna policija je u operacijiama HV-a imala značajno mjesto i ulogu u zaprimanju i otkrivanju počinitelja kaznenih djela, posebno u prihvatu i obradi zarobljenih pripadnika paravojnih i paramilicijskih postrojbi.
U realiziranju zadaća ostvarena je tijesna suradnja s Kriminalstičkom policijom MUP-a RH-a, što je omogućilo da se u kratkom vremenu izvrši prihvat i obrada pripadnika paravojske i paramilicije.
