SVAKOGA DANA UMRE ŠEST BRANITELJA: Većina preminulih momci su s prve crte bojišta

Prijevremena smrt, smanjenje mirovina, loš Zakon o pravima hrvatskih branitelja, stambeno zbrinjavanje, samo su neki od problema koje muče braniteljsku populaciju. Zbog svega toga, branitelji će sami sebe etiketirati ‘zaboravljenom’ populacijom. Posebno alarmantnim smatraju podatke studije ‘Praćenja smrtnosti  hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata’ koji govore da je prošle godine svakih dan umiralo čak šest branitelja.

RATNI STRES

Sramotno je da je kad branitelj oboli od raka prepušten sam sebi, a studija je dokazala da je za takve dijagnoze kriv ratni stres. Branitelji u takvim situacijama dižu kredite, zadužuju se, i utapaju se još veće u probleme. Zašto se ništa nije poduzelo? Moje mišljenje je da Vladi RH ne odgovara  javno priznanje da je rat kriv za povećanu smrtnost branitelja, jer bi onda sve udovice koje su zbog teških dijagnoza pokopale svoje supruge zahtijevale ispunjenje svojih prava – kazao je Tomislav Čolak, predsjednik šibensko-kninske podružnice Udruge Prvi hrvatski redarstvenik. Prema objavljenim rezultatima studije, u razdoblju od 1998. do 2010. godine umrlo je 24 tisuće hrvatskih branitelja. Prema službenim podacima iz 2011. godine, umrlo je 2.354 branitelja, dok je u 2012. godini preminulo 2.265 osoba, 416 ratnih vojnih invalida i 1.896 hrvatskih branitelja. Sve ukupno oko 30.000 branitelja. Uzroci smrti najčešće su tumori, samoubojstva, bolesti srca i cirkulacijskog sustava, posljedice ozljeda i trovanja, te bolesti probavnog sustava.

Ako biste išli provjeravati tko su ti ljudi koji su preminuli, vidjet će te da su u 95 posto slučajeva to bili momci s prve linije fronte… Žalosno je da nitko ne vodi brigu o osobama koje su izvojevale pobjedu u Domovinskom ratu. Pitam ja vas zašto se krije broj suicida među braniteljima – kaže Branko Smrček, čelnik županijske Udruge hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a. Političarima poručuje neka se sjete da su branitelji ti koji su im omogućili dobre ‘fotelje’ i moli ih da napokon počnu rješavati braniteljske probleme, a ne da se, kao i obično, sjete braniteljske populacije za vrijeme lokalnih ili parlamentarnih izbora. I Čolaka i Smrčeka smeta činjenica što nije riješen problem registra branitelja, a čitav taj slučaj ‘Registar’ nazivaju predizbornom obmanom.

RADNA MJESTA

Ponovno rezanje braniteljskih mirovina strašan je ‘poduhvat’. Centar moći jednostavno nas ne uvažava, a svojevremeno su branitelje prisilno slali u mirovinu. Mišljenja sam da bi mnogi danas radili da su to mogli izabrati. Svi mi znamo da su se stvorili viškovi radne snage i u HV-u i u policiji i da je tada braniteljima bilo dano ili da idu u mirovinu ili na ulicu. Danas političari kažu da su ima mnogo branitelja u mirovini. No, to je samo dokaz da su oni nesposobni jer im nisu stvorili radna mjesta – zaključuje Čolak.

  Što je s veteranskim bolnicama?

S obzirom da je studija ‘Praćenja smrtnosti i pobola hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata’ pokazala da je samo u razdoblju od 15-ak godina umrlo oko 30 tisuća hrvatskih branitelja i invalida, te da su bili prosječno stari oko 51 godinu, Tomislav Čolak, predsjednik šibensko-kninske podružnice Udruge Prvi hrvatski redarstvenik, smatra da bi netko trebao educirati braniteljsku populaciju o tome što, kada i kako trebaju poduzeti da bi na vrijeme dijagnosticirale bolesti.

Trebali bi imati javnu kampanju, edukativne radionice, pozivati i upozoravati braniteljsku populaciju na povećane rizike kojima su izloženi zbog ratovanja, posebice za one koji su bili na prvoj liniji. Netko bi to trebao pokrenuti – predlaže Čolak. Tvrdi da oni već deset godina pričaju o otvaranju veteranskih bolnica ili stacionara po uzoru na SAD-u ali se još niti jedna nije otvorila.

Dr. Dodig: Traume u ratu, a još veće u poraću

Svi podaci iz studije o smrtnosti hrvatskih branitelja koje objavljujete predstavljaju činjenicu koja bi trebala ne samo zvoniti na uzbunu, nego i otvoriti duboku i široku raspravu o tome zašto je to tako i kako što žurnije taj trend pobola smanjiti na tolerirajuću mjeru – kaže prof. dr. Goran Dodig, predstojnik Klinike za psihijatriju splitskog KBC-a.

U ovom trenutku teško je govoriti zbog čega tako često ljudi u produktivnoj životnoj dobi umiru, pa ću zbog toga u ovom trenutku reći samo svoj doživljaj o stanju brojnih branitelja s kojima sam u kontaktu od početka Domovinskog rata.

Ta količina stresa s kojim ti ljudi žive, koji proizlazi ne samo iz traumatskih iskustava tijekom rata nego i upornih, ponavljajućih i nepotrebnih trauma koje im uporno i svakodnevno servira država za koju su gubili zdravlje, a u tome im svesrdno pomažu i mediji po kojima se stalno piše o lažnim braniteljima i velikim mirovinama, a najveći broj njih je na rubu životne egzistencije, srameći se objašnjavati svojoj djeci zašto djeca onih koji su bježali iz Hrvatske kada je rat počeo danas žive udobnije, bogatije i zašto se osjećaju sigurnije od njih – dodaje prof. dr. Dodig. Na pitanje što učiniti da bi se sačuvali život i zdravlje branitelja, šef splitske Psihijatrije optimistično odgovara:

 Postoje načini kako to promijeniti, kako spasiti mnoge braniteljske živote, ali i mir i sigurnost njihovih obitelji. Zato je potrebno samo malo dobre političke volje, a znanja da se to učini, želje i ljudi koji su spremni to raditi ima dovoljno.

Comments

comments