Naslovna » naslovnica » Obilježena 19. obljetnica operacije “Maslenica ’93.”

Obilježena 19. obljetnica operacije “Maslenica ’93.”

Polaganjem vijenaca pred Središnjim križem na zadarskom Gradskom groblju te pred Spomen –obilježjem 3. bojne 4. gardijske brigade “Imotski sokolovi”, u Zadru je u subotu 21. siječnja obilježena 19. obljetnica vojno-redarstvene operacije “Maslenica ’93.”.

Vijence su položili ministar obrane Ante Kotromanović u svojstvu izaslanika predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, ministar hrvatskih branitelja Fred Matić, ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić, izaslanstvo Hrvatskog sabora na čijem je čelu bila Ingrid Antičević Marinović, izaslanstva Zadarske županije, grada Zadra, braniteljskih udruga te obitelji i prijatelji sudionika akcije.

Vojno redarstvena operacija Maslenica provedena je pod kodnim nazivom “Gusar”, a započela je 22. siječnja 1993. u ranojutarnjim satima. Trodnevna napadna operacija po prvi puta je izvedena uz zajedničko sudjelovanje snaga HkoV-a, HRM-a i HRZ-a, postrojbe su uvedene iz pokreta u napad a pobjedama izvojevanima tijekom ove akcije stvoreni su uvjeti za daljnje oslobađanje okupiranog teritorija. Uspješno izvedena operacija rezultirala je oslobađanjem Rovanjske, Maslenice, Novskog ždrila, Islama Latinskog, Islama Grčkog, Kašića, Crnog, Murvice, Smokovića, zračne luke Zemunik, preuzimanjem nadzora nad strateški važnim područjima s kojih su hrvatske snage mogle nadzirati Obrovac i Gračac, a nakon pobjedničkih aktivnosti oko Maslenice uslijedilo je oslobađanje brane Peruča.

Trodnevni program obilježavanja obljetnice akcije obuhvatio je niz kulturnih i sportskih događanja u gradu Zadru i njegovoj okolici.

BORBENA BOJNA VOJNE POLICIJE U OPERACIJI „MASLENICA“

Hrvatska je u ratu pretrpila goleme materijalne štete. Prometna izoliranost i blizina bojišta potpuno su blokirali glavnu gospodarsku granu, turizam. Znali su to i naši neprijatelji te su kukavički i zločinački sustavno topništvom djelovali po Zadru, Dubrovniku i drugim dijelovima naše obale. Oni su i dalje sanjali svoj san, izaći na „srpsko“ more.

Početkom 1993. taj san je za njih postao noćna mora. Pripreme za operaciju „Maslenica“ vršene su krajem 1992., a načelnik UVP-a zapovijeda pripremu i pripravnost vojnopolicijskih snaga za intervenciju na crti bojišnice u području Zadra. Interventne snage su iz sastava 72. bVP-a, a u pripravnosti su i interventni vodovi 66. i 71. bVP-a.

Vrhovnik Oružanih snaga Republike Hrvatske odlučuje da se akcijom ograničenog cilja, oslobodi glavna turistička prometnica i odbaci neprijatelja od Masleničkog ždrila i grada Zadra te oslobodi područje Zemunika sa zrakoplovnom lukom.

Dana 22. siječnja 1993. počinje „Maslenica“. U 3 dana oslobođen je prostor oko Masleničkog ždrila i područje oko Zemunika.Hrvatska vojska u brzoj akciji istjeruje neprijatelja s brane Peruča. Vojska, ratnog zločinca Ratka Mladića, minirala je branu i pobjegla, pokušavajući izazvati ljudsku i ekološku tragediju.

Već od prvog dana operacije „Maslenica“, pripadnici 72. bVP-a i samostalne satnije VP-a pri 4. gardijskoj brigadi napadno djeluju na pravcima Rovanjska – Maslenički most i Suhovare – Baštica – Drače. Navedene snage bile su organizirane u 3 voda, a ukupno su brojale 127 ljudi. Na pravcu prema Masleničkom mostu snage Vojne policije sudjeluju u oslobađanju Rovanjske i brda Dračevac, bez poginulig i ranjenih.

Na pravcu Suhovare – Drače, Vojna policija oslobađa i čisti Bašticu i sudjeluje u osvajanju uporišta Drače. Na tom je pravcu ranjeno 7 vojnih policajaca.

Dio snaga 3. satnije 72. bVP-a iz Sinja, također su uspješno bez ranjenih i poginulih sudjelovali u oslobađanju brane Peruča.

Dana 23. siječnja 1993. u 10.00 sati načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske zapovijeda da se u operaciji „Maslenica“ uključi borbena bojna Vojne policije. Već u 5.30 sati 24. siječnja 1993. u Zadar je pristigla združena borbena bojan Vojne policije.

U borbenoj bojni VP-a angažirane su snage 68. bVP-a, satnije VP-a Slavonski Brod, smaostalne satnije Nova Gradiška, 69., 70., 67. i 66. bVP. Borbenoj bojnoj Vojne policije priključile su se i snage 72., 66., 71. i 73. bVP-a koje su već djelovale u području Zadra. Zapovijedanje borbenom bojnom Vojne policije preuzima zamjenik načelnika Uprave VP-a, pukovnik Marjan Biškić. Borbena bojna Vojne policije dobila je zapovijed od načelnika GSHV-a generala zbora Janka Bobetka za napadna djelovanja na pravcu Pozderi – Smilčić – Debelo Brdo.

Na temelju situacije na bojišnici, nisu otpočela napadna djelovanja na tom pravcu, a borbena bojna Vojne policije preuzima zadaću obrane u području Senj – Suhovare. ZA navedenu zadaću te zadaće osiguranja zrakoplovne baze Zemunik i izvršavanja vojnopolicijskih zadaća u zoni borbenih djelovanja, borbena bojan je ojačana s još jednom združenom satnijom.

Ubrzo je crta obrane bila potpuno uređena i učvršćena. Na crti je bilo angažirano 380 vojnih policajaca, 250 na blokadnim punktovima u zoni borbenih djelovanja i 75 na osiguranju zrakoplovne baze Zemunik.

Aktivnu obranu navedene crte bojišnice u dužini od 21 km borbena bojna Vojne policije uspješno je držala.

Inžinjerijskim uređenjem, zaprečavanjem ispred crte bojišnice, organiziranjem sustava vatre, osobnim primjerom časnika i hrabrošću pripadnika Vojne policije, stvoreni su uvjeti za čvrstu obranu i za ubacivanje u raspored neprijatelja, što je neprekidno rađeno.

Uzalud su bili pokušaji poraženog neprijatelja, da ponovno zauzme oslobođeno područje.

Od 10. ožujka 1993. zapovijedanje Sektorom 3 preuzima pukovnik Marjan Biškić koji u zapovjedništvo sektora određuje časnike Vojne policije. Osim borbene bojne Vojne policije u Sektoru 3 nagažirana je bojna 7. gardijske brigade, 141. brigada i dijelovi 7. domobranske pukovnije.

U kratkom vremenu provedeno je uređenje i utvrđivanje bojišnica, pomjeranje njezine crte prema neprijatelju za oko 2 km, te posjedanje boljih položaja za obranu Islama Grčkog.

Za navedeno vrijeme poginuo je vojni policajac Marijan Šimić, pripadnik 68. bVP-a, teže su ranjena 4 vojna policajca, među njima i zapovjednik 67. bVP-a, satnik Damir Kozić koji je obnašao dužnost zamjenika zapovjednika Sektora 3, a 20 je lakše ranjeno.

Stvaranjem povoljnih uvjeta za obranu prestala je potreba za daljnjim angažiranjem borbene bojne. 20. ožujka 1993, postrojbe 141. brigade preuzele su crtu bojišnice u Sektoru 3. Ostalo je samo jedan dio na kojem je i dalje angažirana jedna satnija Vojne policije.

Dana 25. ožujka 1993, zapovijedanje sektorom pruzima zapovjednik i zapovjedništvo 141. brigade.

Osim borbenih zadaća, u operaciji „Maslenica“ Vojna policija izvršava vrlo složene vojnopolicijske zadaće, nadzora bojišnice i zone borbenih djelovanja te osiguravanje strateški važnih objekata.

Uspostavljanjem relativnog primirja u području Ravnih Kotara, Vojan policija ima stalno angažirane sange jačine jedne satnije koje se s crte bojišnice povlače tek krajem siječnja 1994.

Valja napomenuti da je Hrvatska nakon akcije „Maslenica“ bila izložena neprekidnim prijetnjama međunarodne zajednice. Nasuprot tome, Hrvatska je ostvarila ono što su mnogi držali nemogućim. Masleničko ždrilo je pod gotovo danonoćnom paljbom premošćeno privremenim pontonskim mostom.

Među prvima koji je prešao most bio je predsjednik i Vrhovnik dr. Franjo Tuđman, 18.srpnja 1993. godine. Od tada mostom prolaze tisuće automobila dnevno, pa i oni s oznakama UN-a.

Za vrijeme jednogodišnjeg sudjelovanja u zadaćama u zoni Maslenica i Zadra, aktivno i neposredno bio je angažiran cjelokupni sastav svih postrojbi Vojne policije i Uprave vojne policije. Djelovanje u operaciji „Maslenica“ doprinijelo je potvrdi Vojne policije, ali i stjecanju i usvajanju niza iskustvenih spoznaja koje će kasnije biti dragocijene u borbenim djelovanjima Vojne policije i u riješavanju vojnopolicijskih zadaća.

Comments

comments

Pogledajte

Zapisnik sa SABORA UBVVPDR

Comments comments