ubvvpdr udruga
KRIMINALISTIČKA VOJNA POLICIJANačelo kriminalistike ne poznaje ni čin ni status
Za one koji nisu ništa loše učinili, oni su jednostavno pripadnici OS-a, kolege koji ih štite. U poslu se vode načelima zakonitosti, a granice su im ovlasti u postupanju. Temeljno načelo kojim se vode u radu jest utvrditi istinu. Riječ je o kriminalističkoj vojnoj policiji, kojoj je zadaća sprečavanje nepoželjnih pojava i događaja u Oružanim snagama i Ministarstvu obrane, a surađujući s drugim institucijama i sprečavanje nepoželjnih posljedica u društvu općenito…
 |
Nisu oni ni iznad ni izvan zakona. Dio su sustava i jedan od bitnih sigurnosnih elemenata koji može spriječiti počinjenje kaznenog djela. Već sama činjenica što znamo da su tu djeluje preventivno. Za one koji nisu ništa loše učinili, oni su jednostavno pripadnici OS-a, kolege koji ih štite. U poslu se vode načelima zakonitosti, a granice su im ovlasti u postupanju. Jer, svi oni znaju da je prekoračenje ovlasti kazneno djelo. Temeljno načelo kojim se vode u radu jest utvrditi istinu. Riječ je o kriminalističkoj vojnoj policiji kojoj je zadaća sprečavanje nepoželjnih pojava i događaja u Oružanim snagama i Ministarstvu obrane, a surađujući s drugim institucijama također sprečavanje nepoželjnih posljedica u društvu općenito. Tako nam je posao kriminalističke vojne policije opisao o.d. načelnika Odjela Vojne policije GSOS-a i voditelj Odsjeka za obradu kriminaliteta GSOS-a, pukovnik Tihomir Zebec. Kriminalist po struci, s 18 godina staža u Vojnoj policiji, s dvije misije u Afganistanu iza sebe, posao vojnog kriminalista poznaje u “dušu”. No, kaže, kriminalist uvijek mora raditi na sebi, usavršavati se, pratiti razvoj novih dostignuća u struci, novih oblika kriminala, koji danas u globaliziranom svijetu ne poznaje granice. Mora pratiti razvoj zakonodavstva, i to ne samo onog u zemlji, jer vojni kriminalisti rade i u misijama, u međunarodnom okruženju. Odsjek kojemu je na čelu strukovno je nadređen vojnim kriminalistima u postrojbama vojne policije unutar grana Oružanih snaga, onima koji po svojem teritorijalnom djelokrugu rada prvi izlaze na mjesto događaja i poduzimaju prve hitne ili istražne radnje, očevide, razgovore…
 |
Glavna zadaća Odsjeka, koji je zapravo krovna strukovna organizacija, jest plansko-nadzorna. Oni prate zakonske propise, izrađuju pravilnike, prikupljaju i šalju informacije časnicima i dočasnicima istražiteljima u postrojbama, rade na njihovu stručnom vođenju i usavršavanju…
Odsjek sudjeluje i u istragama ako je, primjerice, riječ o većoj materijalnoj šteti ili kaznenoj radnji od sigurnosnog značenja ili ako se dođe do podatka da je oštećeno izravno Ministarstvo obrane ili Glavni stožer kao institucija. I kad se Odsjek uključi u kriminalističku obradu, radi zajedno s teritorijalno mjerodavnom postrojbom VP-a. Veza je s MO i GS, te s civilnom policijom i drugim institucijama koje mogu sudjelovati u istrazi. Uz pukovnika Zebeca, u Odsjeku za obradu kriminaliteta još su četiri časnika i dva dočasnika istražitelja. Struke koje su im prioritetne uz kriminaliste, jesu pravnici i ekonomisti. Preventivno, napominje pukovnik, kriminalistička policija na svako kazneno djelo ide punim intenzitetom. Uvijek nastoje sankcionirati i najsitniji prijestup kako se ne bi počinilo veće nedjelo.
Načelo kriminalistike, napominje Zebec, ne poznaje ni čin ni status ni godine nego samo krivca i sukrivca, nevinu osobu i žrtvu. U radu su im najvažniji objektivnost i pravila struke. Ne bave se oni samo utvrđivanjem nečije odgovornosti nego i skidanjem odgovornosti s nekoga, jer kako nekom utvrđujete odgovornost istodobno je s drugih skidate. Uvijek rade timski. Timovi u kojima ih je najmanje troje mobilni su i funkcionalni. “Ako svaka karika u timu fukcionira, zadaća će se odraditi”, kaže pukovnik Zebec.
Oni rade sve: prikupljanje obavijesti, fotografiranje na mjestu događaja, očevid, izuzimanje tragova, testiranje na opojne droge… Koriste se svom tehnikom koja im je zakonom dopuštena. U ispitivanju se koriste i poligrafom, rezultati kojega se, napominje naš sugovornik, ne mogu upotrijebiti kao dokaz, ali im to omogućava da brže i pouzdanije dođu do potvrde jesu li u pravu ili ne. No, nikad sa stopostotnom sigurnošću. Brzina, promptnost, razmjena i dostupnost podataka, te međusobna suradnja nužni su da bi se otkrio krivac.
Izuzetno dobro surađuju s Ravnateljstvom policije, Državnim odvjetništvom, Vladinim Uredom za suzbijanje zlouporabe droga, te drugim ministarstvima i institucijama kojima je cilj suzbijanje kriminaliteta na svim razinama i u svim područjima. “Sve što radimo, radimo kako bismo povećali sigurnost pripadnika OS-a, ali i svih naših građana”, napominje pukovnik Zebec. Poseban naglasak stavlja se na preventivno djelovanje. Najvažnije je spriječiti kaznena djela, na vrijeme otkloniti sve čimbenike koji mogu uvjetovati neko kazneno djelo, tako da je upravo preventivno djelovanje njihova glavna zadaća. “Bit nije samo u tome da se pronađe jedan, dva, tri, pet počinitelja. Bitno je da se pošalje poruka da će u slučaju počinjenja kaznenog djela ili bilo kojega štetnog događaja počinitelj biti nađen i sankcioniran.”
Svojim radom kriminalistička vojna policija treba otklanjati sve one štetne posljedice koje mogu dovesti do kaznenog djela, istupanjem i djelovanjem na terenu, otkrivanjem počinitelja i svih koji su pridonijeli svojim propustima da se neko kazneno djelo učini. Treba pokazati ljudima da počinitelj ne može ostati neotkriven. “Naš se rad”, ističe pukovnik, “ne mjeri samo kaznenim prijavama, kako se to često misli. Bilo bi savršeno kad ne bi bilo nijednog kaznenog djela, i to bi značilo da se maksimalno uložilo u preventivu. Preventiva se ne vidi, ali košta, a sve policije svijeta postoje da bi spriječile kazneno djelo. To nam je svima cilj”.
 |
Kad je riječ o Oružanim snagama, pukovnik Zebec ističe da se može reći kako danas onoga dnevnog kriminaliteta koji je vidljiv zapravo i nema. No, svaki kriminalist, kad strukovno gleda, uvijek razmišlja kolika je ona tamna brojka za koju mi ne znamo, te upravo svojim djelovanjem žele pridonijeti da se ta brojka što više otkrije.
Aktivni i u međunarodnom okruženju
Kriminalistička vojna policija, osim u zemlji, radi i u misiji ISAF u Afganistanu, i to na dvije lokacije. U Kabulu imaju časnika i dočasnika i vodiča pasa za detekciju droga, a dočasnika istražitelja imaju i u mađarskom PRT-u. Već je u prvom vodu Vojne policije 2003. u Afganistan bio upućen kriminalistički tim. Vojnopolicijske zadaće koje obavljaju u misiji ISAF jednake su kao i one što ih obavljaju u Hrvatskoj. Rade po ovlastima Vojne policije, a razlika je samo u tome što kod nas postupaju isključivo po zakonima RH, dok u misiji, osim o našim, moraju voditi računa i o specifičnostima međunarodnog okruženja. No, poslovi, zadaće i mjerodavnosti jesu isti. Kriminalistička vojna policija angažirana je i u Multinacionalnoj bojni Vojne policije, i to s jednim časnikom, dva dočasnika i vodičem pasa. Bez ikakva problema rade s pripadnicima kriminalističke policije oružanih snaga drugih zemalja, što je potvrda njihove stručnosti i profesionalnosti.
 |
| U ispitivanju se koriste i poligrafom, rezultati kojega se, ne mogu upotrijebiti kao dokaz, ali im to omogućava da brže ili pouzdanije dođu do potvrde jesu li u pravu ili ne |
Pukovnik Zebec ističe kako je uz tehniku nužna i strukovna izobrazba vojnih kriminalista, koja treba biti ciljana i učestala. Kriminalist treba pratiti pravne propise te imati, osim iz svoje struke, i znanja iz područja sociologije, psihologije…, pratiti nove načine otkrivanja kaznenih djela, tehnike. Najgore, kaže, što se u ovom poslu može dogoditi jest da provodite neki istražni postupak, gledate u nešto, a ne prepoznajete da je to bitno. Svatko tko se želi baviti kriminalistikom mora ovaj poziv imati u sebi. Zainteresiranost, istraživački duh, entuzijazam, adrenalin i zadovoljstvo koje se osjeti kad se neki slučaj riješi najvažniji su. “Mi ne gledamo stvari kao velike ili male. Za nas je sve jednako. Svi tragovi za nas su iste kakvoće jer nikad ne možete znati što je odlučujuće dok ne provedete postupak do kraja”, ističe pukovnik Zebec, koji i sada sudjeluje u istragama i uvijek se smatra jednakim u timu.
Namjera mu je, kaže, pomoći ljudima s kojima radi, a to može samo ako međusobno surađuju, ako je s njima, a oni moraju znati da će, kad ga nešto pitaju, uvijek dobiti odgovor. Iako se vrlo dobro sjeća svog prvog slučaja, na pitanje na koliko je slučajeva do sada radio odgovara: “Ne zamaram se statistikom.” U svom daljnjem radu težište će staviti na razvijanje načela postupanja, analitiku kaznenih djela u smislu postupaka jer se metode usavršavaju, te jačanje suradnje s civilnom policijom i s drugim civilnim institucijama, fakultetima, u usavršavanju svojih djelatnika.
 |
| o.d. načelnika Odjela Vojne policije GSOS-a i voditelj Odsjeka za obradu kriminaliteta GSOS-a, pukovnik Tihomir Zebec |
