RAZGOVOR – Brigadir Vlado Kovačević, načelnik Odjela Vojne policije GS OSRH-a

Načelnik Odjela Vojne policije brigadir Vlado Kovačević i brigadir Zbigniew Kaleta, načelnik operative poljske žandarmerije za međunarodnu vojnu suradnju potpisali su 25. srpnja tehnički sporazum o suradnji za međunarodnu vježbu “Gliwice LIVEX 2008” koja će se održavati u Poljskoj od 24. rujna do 4. listopada. Riječ je o prvoj vježbi Multinacionalne bojne vojne policije NATO MNMPBAT čiji je član i naša Vojna policija. Upravo je to bio povod za razgovor s brigadirom Kovačevićem, čelnim čovjekom Odjela Vojne policije GS OSRH-a i to od njegovog ustrojavanja u travnju ove godine. Kako je brigadir Kovačević u Vojnoj policiji od 1991. godine gdje je obnašao niz dužnosti, a prije stupanja na ovu četiri je godine bio načelnik Odjela kriminalističke Vojne policije Uprave Vojne policije, iskoristili smo prigodu i da doznamo nešto više o preustroju policije, ali i osnovnim smjernicama njezinog daljnjeg razvoja kao i zadaćama koje je očekuju.
Kako funkcionira i s kojim je ciljem ustrojena Multinacionalna bojna vojne policije NATO MNMPBAT?
Multinacionalna bojna vojne policije je postrojba u čijem su sastavu pripadnici oružanih snaga Poljske, Slovačke, Češke i Hrvatske, a ustrojena je u lipnju prošle godine u Varšavi u Poljskoj koja je i vodeća nacija tog NATO projekta. Ideja o njezinom osnivanju seže još u 2002. godinu, a naša Vojna policija se od samog početka uključila u taj NATO projekt. Trenutačna zadaća postrojbe jest zajednička obuka koja će se odvijati do 2010. godine. Tada bi se trebala ocijeniti sposobnost Multinacionalne bojne vojne policije za sudjelovanje u nekoj od NATO zadaća. Ocjenjivanje sposobnosti trebalo bi biti na vježbi upravo kod nas u Hrvatskoj. Napomenuo bih i da je od svibnja ove godine s mandatom od godinu dana načelnik stožera MNMPBAT-a naš časnik pukovnik Tihomir Zebec iz Odjela Vojne policije GS OSRH-a.
Vježba koja će se održati u Poljskoj jest prva vježba od ustrojavanja multinacionalne bojne a u njoj će sudjelovati oko 46 pripadnika naše Vojne policije. Sljedeće godine slična vježba bi se trebala održati u Češkoj, a 2010. u Hrvatskoj. Upravo održavanjem ove vježbe projekt MNMPBAT ulazi u svoju intenzivnu fazu. Cilj vježbe “Gliwice LIVEX 2008” jest osposobljavanje osoblja za rad na zapovjednim dužnostima i u stožeru multinacionalne bojne kao i osposobljavanje i obuku sudionika za obavljanje vojno-policijskih zadaća po NATO standardima.

Kakvim biste ocijenili značaj te vježbe i naše članstvo u MNMPBAT-u za našu Vojnu policiju?
Za Vojnu policiju ova je vježba, kao uostalom i članstvo u multinacionalnoj bojni, izuzetno bitna upravo zbog zajedničkog uvježbavanja s vojnim policijama drugih zemalja. Naime, kod nas vojna policija u pravilu daje potporu sudionicima drugih postrojbi oružanih snaga u vježbama, dok ćemo na ovoj vježbi radeći s pripadnicima isključivo vojne policije oružanih snaga drugih zemalja moći procijeniti i ocijeniti svoju obučenost u odnosu na druge.

Načelnik Odjela Vojne policije brigadir Vlado Kovačević i brigadir Zbigniew Kaleta, načelnik operative poljske žandarmerije za međunarodnu vojnu suradnju potpisali su 25. srpnja tehnički sporazum o suradnji za međunarodnu vježbu “Gliwice LIVEX 2008” koja će se održavati u Poljskoj od 24. rujna do 4. listopada. U vježbi će sudjelovati oko 400 sudionika među kojima oko 46 naših vojnih policajaca. Tijekom potpisivanja sporazuma istaknuto je obostrano zadovoljstvo dobrom suradnjom hrvatske i poljske vojne policije u sklopu NATO MNMPBAT-a.

Kad je prošle godine ustrojena multinacionalna bojna, moglo se čuti kako je upravo preko Vojne policije već tada Hrvatska na “mala vrata” ušla u NATO, a vojni policajci bili su i prvi pripadnici naših OS koji su sudjelovali u misiji ISAF u Afganistanu. Kako to komentirate?
Pa to se nije dogodilo slučajno već su to rezultati rada i dobrog ustrojavanja Vojne policije od samih njezinih početaka. Ponajprije bih spomenuo general pukovnika u mirovini Matu Laušića, načelnika Uprave Vojne policije od 1992. do 2003. koji je imao viziju razvoja Vojne policije u tom razdoblju. To je nastavio i brigadir Ivan Jurić koji je bio načelnik Uprave Vojne policije do 2007. godine i uveo ju u NATO MNMPBAT projekt. U skladu s tim i ovaj će Odjel koji je ustrojen gašenjem Uprave Vojne policije nastaviti s razvojem policije. Naša zadaća i glavni cilj jest upravo razvoj Vojne policije kako bi i dalje bila nositeljica razvojne kvalitete te prepoznata ne samo u našim Oružanim snagama nego i u svijetu na međunarodnom vojno-policijskom i sigurnosnom području.
U sklopu preustroja Oružanih snaga preustrojena je i Vojna policija. Što je novo donio preustroj?
Osim u brojčanom smanjenju koje je bilo najintenzivnije 2003. godine, u 2008. godini preustroj je značajne promjene donio i u organizacijskom smislu. Uprava Vojne policije preustrojena je u Odjel Vojne policije GS OSRH-a. Uz to postrojbe Vojne policije ustrojene su unutar grana Oružanih snaga. Tako je u HKoV-u ustrojena pukovnija vojne policije, u HRM-u je satnija vojne policije koja djeluje unutar zapovjedne satnije HRM-a, dok je u HRZ-u ustrojen vod vojne policije. Istaknuo bih da pukovnija vojne policije u HKoV-u obnaša oko 80 posto ukupnog vojno-policijskog posla u Hrvatskoj i dobro je što smo preustrojem dobili tako snažnu vojno-policijsku postrojbu.

Koje su zadaće Odjela Vojne policije i kakav je odnos u ovlastima između Odjela i vojno-policijskih postrojbi u granama OSRH-a?

Odjel Vojne policije u potpunosti je profunkcionirao u travnju ove godine. Ima tri odsjeka i to za obradu kriminaliteta, za vojno- -policijske evidencije i potporu i odsjek za doktrinu i uporabu vojne policije. Od 17 ustrojbenih mjesta popunjeno je petnaest a uskoro očekujemo da će se popuniti i preostala dva ustrojbena mjesta. Jedan dočasnik iz Odjela je u misiji UNDOF, a jednog časnika iz Odjela uputit ćemo u sljedećoj rotaciji u misiju ISAF.
Odjel Vojne policije postrojbama Vojne policije u granama je stručno nadređen za područje vojno-policijskih poslova, odnosno on nadzire rad struke unutar postrojbi Vojne policije u granama te ima zadaću stručnog vođenja, obučavanja vojnih policajaca i planiranja međunarodne vojno-policijske suradnje.
Načelnik Odjela dnevno operativno ne zapovijeda postrojbama Vojne policije u granama, ali kroz sustav vođenja i zapovijedanja načelnika GS OSRH-a sudjeluje u pripremi određenih organizacijskih zapovijedi kojima načelnik GS-a zapovijeda vojno-policijske poslove i zadaće. Neću pretjerati ako kažem da su u Odjelu Vojne policije trenutačno najiskusniji ljudi iz strukture Vojne policije i to, kako po radnom iskustvu tako i po stručnosti i znanju. U svom radu pogotovo kad je riječ o odsjeku kriminaliteta surađujemo s Ministarstvom pravosuđa, MUP-om i drugim tijelima državne uprave.
Napomenuo bih i da smo mi na ovim prostorima u Europi specifična vojna policija jer smo se mnogo bavili ratnim zločinima na području Republike Hrvatske i posljedicama stradanja u Domovinskom ratu, a dosta smo radili i radimo i za potrebe Međunarodnog kaznenog suda u Hagu i to, kako za potrebe obrane tako i po zahtjevu tužiteljstva.
Kako se na rad Vojne policije odrazilo zamrzavanje redovitog služenja vojnog roka?
Dok je bilo ročnih vojnika u Oružanim snagama bilo je dosta postupanja Vojne policije prema njima. Sada tih zadaća više nema. Unutar našeg sastava također smo imali ročne vojnike koji su bili dobro obučeni i koji su poslije obuke dobro obavljali niz složenih zadaća u Vojnoj policiji. Ostavši bez tog sastava policija se vrlo brzo preustrojila za provedbu tih zadaća sa svojim djelatnim sastavom te je nastavila kvalitetno obavljati i sve ostale zadaće. Problemi koji su se tada javljali brzo i pravodobno su se otklonili i nijednog trenutka nije došla u pitanje provedba niti jedne zadaće.

Pružaju li trenutačni modeli popune Oružanih snaga novim ljudima dovoljno mogućnosti za izbor kvalitetnih kadrova kakvi su Vojnoj policiji, s obzirom na specifične zadaće koje obavlja, potrebni?
Vojna policija treba nove ljude pogotovo za vojničke dužnosti, odnosno poslove vojnog policajca ali i za zanavljanje kadra. Potrebe za novim ljudima ima i Postrojba za posebne namjene koja traži psihofizički zdravu osobu koja će proći veoma zahtjevnu specijalnu obuku nakon koje će se dobiti kvalitetan policajac za specijalne namjene. Popunjavanje kadra od kraja 2007. godine u Vojnoj policiji provodi se kao i u ostalim postrojbama OS-a. Naime kandidati trebaju proći selekcijsku obuku i nakon što provedu neko vrijeme u nekoj od postrojbi Oružanih snaga, težišno u gardijskim brigadama radi se odabir za ulazak u Vojnu policiju. Tada imaju završnu selekcijsku obuku i oni koji sve uspješno završe postaju vojni policajci. Od prošle godine imali smo dva ciklusa obuke s oko trideset vojnika među kojima je bio i dio djelatnih vojnika koji su otprije u Oružanim snagama. Dijelom smo zanovili kadar, ali na tome treba i dalje raditi. Napomenuo bih da mnogo vodimo računa o tranziciji znanja, odnosno prijenosu znanja iskusnih vojnih policajaca na mlade koji ulaze u naš sastav. Ako to izgubimo, izgubili smo mnogo. Naime, samo teoretskom obukom, znanje se ne može dovoljno dobro prenijeti na mlade ljude. Uvijek bi jedan mladi djelatnik trebao raditi uz mentorstvo starijeg. Ako taj ciklus zadržimo, možemo očekivati i dalje kvalitetu unutar postrojbi Vojne policije.

Kakvom biste ocijenili međunarodnu suradnju Vojne policije?
Osim aktivnosti unutar Multinacionalne bojne vojne policije održavamo bilateralne kontakte s nizom zemalja. U našem najbližem okruženju dobru vojnu suradnju imamo s vojnim policijama Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Italije, Njemačke, Bugarske. Tijekom ove godine trebale bi se održati i neke aktivnosti s Kanadom. Naravno tu je i naše sudjelovanje u misiji ISAF u Afganistanu.

Na čemu će biti težište rada i u kojem smjeru bi se Vojna policija trebala razvijati u budućnosti?
S obzirom na zadaće koje imamo u zemlji i izvan zemlje sa stajališta struke treba postaviti određene prioritete. Primjerice u misiji ISAF u Afganistanu trenutačno imamo od 45 do 50 vojnih policajaca. Tu bi sa stajališta struke trebalo u budućnosti doći do smanjenja broja. Optimalna brojka bi trebala biti oko 30 vojnih policajaca. Paralelno s tim procesom prioritet bi bio na aktivnostima u sklopu Multinacionalne bojne vojne policije. Dakle jedna bi se aktivnost razvijala, a jedna dobila svoj optimum. Kad je riječ o razvoju roda Vojne policije kao roda borbene potpore, težište Odjela jest nastaviti s procesom modernizacije i opremanja s naoružanjem, vozilima specijalne vojno-policijske namjene opremljenih posebnim sredstvima zaštite za provedbu vojno-policijskih poslova. Na tome se dosta radi. Tako smo primjerice za sljedeći kontingent u misiju ISAF poslali dva vozila sa specijalnom podnom i bočnom zaštitom i sigurnosnim uređajima koji iz vozila snimaju okolinu kako bi sigurnost naših postrojbi na terenu bila na najvećoj mogućoj razini. Radimo i na implementaciji dokumenata APP 12, odnosno primjeni NATO procedura i to kako izvan, tako i u zemlji. Uz to uvijek trebamo pratiti i normativne akte koji se tiču vojne policije. Jedna od težišnih zadaća jest i naš razvoj u informatičkom dijelu i to zbog novih oblika kažnjivih radnji koje se javljaju i kao prijetnje dolaze kroz informacijski sustav. Vjerujemo da ćemo u svemu tome i uspjeti i da će Vojna policija i dalje, kako kod nas tako i međunarodnoj sredini biti prepoznata po svom kvalitetnom i dobrom radu i profesionalizmu u obavljanju svake zadaće.