Naslovna » naslovnica » Obilježavanje 20. obljetnica akcije Maslenice

Obilježavanje 20. obljetnica akcije Maslenice

Obilježavanje 20. obljetnica akcije Maslenice

Polaganjem vijenaca na spomen obilježja poginulim Hrvatskim braniteljima u Kašiću i Islamu Latinskom jutros je počelo obilježavanje 20. obljetnice vojnoredarstvene akcije Maslenica.Vijence su položila brojna izaslanstva, predstavnici civilnih i braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata

Vijence su položila brojna izaslanstva, predstavnici civilnih i braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, te predstavnici Županije, predvođeni županom Stipom Zrilićem, kao i Grada Zadra, na čelu s gradonačelnikom Zvonimirom Vrančićem.
Hrvatsku vojsku predstavljao je general Mladen Fuzul, a Hrvatsku ratnu mornaricu kontraadmiral Ante Urlić. Bili su nazočni i predstavnici općina Novigrad Posedarje, Zemunik i Poličnik.

U sklopu obilježavanja 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije Maslenica, u Novigradu se okupilo više od 500 branitelja. Riječ je o pripadnicima 3. i 4. gardijske brigade.
Donačelnik Martin Gospić kaže kako se ova akcija odvija tradicionalno već dugi niz godina, a u njoj sudjeluju svi oni koji su se borili na novigradskom području tijekom Domovinskog rata.
“Položeni su vijenci u Kašiću i Novigradu u spomen na poginule branitelje, a na zajedničkoj molitvi i misi u crkvi Svete Marije u Novigradu prisjetimo se naših suboraca koji su položili živote.” – kazao je donačelnik Gospić.

Središnja svečanost obilježavanja akcije Maslenica održat će se u utorak, 22. siječnja, a svoj dolazak potvrdili su predsjednici Republike, Hrvatskog sabora i Vlade te general Ante Gotovina, koji je s pokojnim generalom Jankom Bobetkom planirao i vodio osloboditeljsku akciju Maslenicu.

Vojnoredarstvena operacija Maslenica bila je prva velika osloboditeljska operacija hrvatske vojske i policije. Počela je 22. siječnja 1993., u 6 sati ujutro, i u tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili 15-ak sela, te bitne strateške točke kao što su Novsko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik. Također ponovno su prometno povezani jug i sjever Hrvatske, a naknadno je oslobođena i Hidrocentrala i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih terorista neuspješno pokušali dignuti u zrak sa 30 tona eksploziva.

Akcija Maslenica bila je ključna za obranu Hrvatske od jugosrpske agresije i daljnja vojna djelovanja Hrvatske vojske i policije, te najava pobjedonosne operacije Oluje 1995. .

U prva tri dana akcije Maslenica poginulo je 19 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a, a ranjeno ih je 70. No, zbog snažnih topničko raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko diverzantskih napada srpskih agresora, koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.

BORBENA BOJNA VOJNE POLICIJE U OPERACIJI „MASLENICA“

Hrvatska je u ratu pretrpila goleme materijalne štete. Prometna izoliranost i blizina bojišta potpuno su blokirali glavnu gospodarsku granu, turizam. Znali su to i naši neprijatelji te su kukavički i zločinački sustavno topništvom djelovali po Zadru, Dubrovniku i drugim dijelovima naše obale. Oni su i dalje sanjali svoj san, izaći na „srpsko“ more.

Početkom 1993. taj san je za njih postao noćna mora. Pripreme za operaciju „Maslenica“ vršene su krajem 1992., a načelnik UVP-a zapovijeda pripremu i pripravnost vojnopolicijskih snaga za intervenciju na crti bojišnice u području Zadra. Interventne snage su iz sastava 72. bVP-a, a u pripravnosti su i interventni vodovi 66. i 71. bVP-a.

Vrhovnik Oružanih snaga Republike Hrvatske odlučuje da se akcijom ograničenog cilja, oslobodi glavna turistička prometnica i odbaci neprijatelja od Masleničkog ždrila i grada Zadra te oslobodi područje Zemunika sa zrakoplovnom lukom.

Dana 22. siječnja 1993. počinje „Maslenica“. U 3 dana oslobođen je prostor oko Masleničkog ždrila i područje oko Zemunika.  Hrvatska vojska u brzoj akciji istjeruje neprijatelja s brane Peruča. Vojska, ratnog zločinca Ratka Mladića, minirala je branu i pobjegla, pokušavajući izazvati ljudsku i ekološku tragediju.

Već od prvog dana operacije „Maslenica“, pripadnici 72. bVP-a i samostalne satnije VP-a pri 4. gardijskoj brigadi napadno djeluju na pravcima Rovanjska – Maslenički most i Suhovare – Baštica – Drače. Navedene snage bile su organizirane u 3 voda, a ukupno su brojale 127 ljudi. Na pravcu prema Masleničkom mostu snage Vojne policije sudjeluju u oslobađanju Rovanjske i brda Dračevac, bez poginulig i ranjenih.

Na pravcu Suhovare – Drače, Vojna policija oslobađa i čisti Bašticu i sudjeluje u osvajanju uporišta Drače. Na tom je pravcu ranjeno 7 vojnih policajaca.

Dio snaga 3. satnije 72. bVP-a iz Sinja, također su uspješno bez ranjenih i poginulih sudjelovali u oslobađanju brane Peruča.

Dana 23. siječnja 1993. u 10.00 sati načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske zapovijeda da se u operaciji „Maslenica“ uključi borbena bojna Vojne policije. Već u 5.30 sati 24. siječnja 1993. u Zadar je pristigla združena borbena bojan Vojne policije.

U borbenoj bojni VP-a angažirane su snage 68. bVP-a, satnije VP-a Slavonski Brod, smaostalne satnije Nova Gradiška, 69., 70., 67. i 66. bVP. Borbenoj bojnoj Vojne policije priključile su se i snage 72., 66., 71. i 73. bVP-a koje su već djelovale u području Zadra. Zapovijedanje borbenom bojnom Vojne policije preuzima zamjenik načelnika Uprave VP-a, pukovnik Marjan Biškić. Borbena bojna Vojne policije dobila je zapovijed od načelnika GSHV-a generala zbora Janka Bobetka za napadna djelovanja na pravcu Pozderi – Smilčić – Debelo Brdo.

Na temelju situacije na bojišnici, nisu otpočela napadna djelovanja na tom pravcu, a borbena bojna Vojne policije preuzima zadaću obrane u području Senj – Suhovare. ZA navedenu zadaću te zadaće osiguranja zrakoplovne baze Zemunik i izvršavanja vojnopolicijskih zadaća u zoni borbenih djelovanja, borbena bojan je ojačana s još jednom združenom satnijom.

Ubrzo je crta obrane bila potpuno uređena i učvršćena. Na crti je bilo angažirano 380 vojnih policajaca, 250 na blokadnim punktovima u zoni borbenih djelovanja i 75 na osiguranju zrakoplovne baze Zemunik.

Aktivnu obranu navedene crte bojišnice u dužini od 21 km borbena bojna Vojne policije uspješno je držala.

Inžinjerijskim uređenjem, zaprečavanjem ispred crte bojišnice, organiziranjem sustava vatre, osobnim primjerom časnika i hrabrošću pripadnika Vojne policije, stvoreni su uvjeti za čvrstu obranu i za ubacivanje u raspored neprijatelja, što je neprekidno rađeno.

Uzalud su bili pokušaji poraženog neprijatelja, da ponovno zauzme oslobođeno područje.

Od 10. ožujka 1993. zapovijedanje Sektorom 3 preuzima pukovnik Marjan Biškić koji u zapovjedništvo sektora određuje časnike Vojne policije. Osim borbene bojne Vojne policije u Sektoru 3 nagažirana je bojna 7. gardijske brigade, 141. brigada i dijelovi 7. domobranske pukovnije.

U kratkom vremenu provedeno je uređenje i utvrđivanje bojišnica, pomjeranje njezine crte prema neprijatelju za oko 2 km, te posjedanje boljih položaja za obranu Islama Grčkog.

Za navedeno vrijeme poginuo je vojni policajac Marijan Šimić, pripadnik 68. bVP-a, teže su ranjena 4 vojna policajca, među njima i zapovjednik 67. bVP-a, satnik Damir Kozić koji je obnašao dužnost zamjenika zapovjednika Sektora 3, a 20 je lakše ranjeno.

Stvaranjem povoljnih uvjeta za obranu prestala je potreba za daljnjim angažiranjem borbene bojne. 20. ožujka 1993, postrojbe 141. brigade preuzele su crtu bojišnice u Sektoru 3. Ostalo je samo jedan dio na kojem je i dalje angažirana jedna satnija Vojne policije.

Dana 25. ožujka 1993, zapovijedanje sektorom pruzima zapovjednik i zapovjedništvo 141. brigade.

Osim borbenih zadaća, u operaciji „Maslenica“ Vojna policija izvršava vrlo složene vojnopolicijske zadaće, nadzora bojišnice i zone borbenih djelovanja te osiguravanje strateški važnih objekata.

Uspostavljanjem relativnog primirja u području Ravnih Kotara, Vojan policija ima stalno angažirane sange jačine jedne satnije koje se s crte bojišnice povlače tek krajem siječnja 1994.

Valja napomenuti da je Hrvatska nakon akcije „Maslenica“ bila izložena neprekidnim prijetnjama međunarodne zajednice. Nasuprot tome, Hrvatska je ostvarila ono što su mnogi držali nemogućim. Masleničko ždrilo je pod gotovo danonoćnom paljbom premošćeno privremenim pontonskim mostom.

Među prvima koji je prešao most bio je predsjednik i Vrhovnik dr. Franjo Tuđman, 18.srpnja 1993. godine. Od tada mostom prolaze tisuće automobila dnevno, pa i oni s oznakama UN-a.

Za vrijeme jednogodišnjeg sudjelovanja u zadaćama u zoni Maslenica i Zadra, aktivno i neposredno bio je angažiran cjelokupni sastav svih postrojbi Vojne policije i Uprave vojne policije. Djelovanje u operaciji „Maslenica“ doprinijelo je potvrdi Vojne policije, ali i stjecanju i usvajanju niza iskustvenih spoznaja koje će kasnije biti dragocijene u borbenim djelovanjima Vojne policije i u riješavanju vojnopolicijskih zadaća.

Comments

comments

Pogledajte

U Dubrovniku proslavljena 30. obljetnica oslobođenja juga Hrvatske

U Dubrovniku je 29. listopada 2022. godine svečano obilježena 30. obljetnica oslobođenja juga Hrvatske. Svečanost …

Komentiraj